Praćenje migracija pristupima digitalne demografije

Prije nego što se odlučimo na neki važan životni korak, prvo ga “izguglamo” i to je najkraće rečeno princip na kojem se bazira nova znanstvena disciplina: digitalna migracija – model za praćenje iseljavanja putem društvevih mreža.

Hrvatsko katoličko sveučilište i Zaklada Konrad Adenauer u Zagrebu organizirali su u četvrtak 15. listopada 2020. predstavljanje nove studije doc. dr. sc Tade Jurića „Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama?“

„Velika prednost „digitalne demografije“ je ta što se oslanja na Internet koji općenito nema granice i ne poznaje ograničenja s kojima se suočava „klasična“ demografija. Inovativni izvori nude pravovremene podatke, imaju široku pokrivenost, mogu biti dostupni uz minimalne troškove i mogu potencijalno uključivati informacije koje ne mogu uvijek pružiti tradicionalni izvori podataka o migraciji. Stoga je naša teza da internetski podaci mogu biti upravo transformativni za demografiju pa očekujemo, kao i čitav niz drugih autora, da će ovi podaci pokrenuti značajna otkrića na području demografije ali i brojnih drugih društvenih znanosti.“ Docent Tado Jurić predstavio je rezultate studije i razvoj modela kojim se predviđaju migracija i stupnja integracije putem praćenja digitalnih tragova. U tu svrhu koristili su analitičke alate Google Trends (GT) i Facebook (FB). Glavni cilj rada je bio predstaviti novi model za praćenje i predviđanje migracija te generalnu procjenu stupnja integracije novih hrvatskih iseljenika. „Ovom studijom odnosno modelom koji razvijamo nastojimo dati doprinos novo-nastajućoj znanstvenoj disciplini tzv. „digitalnoj demografiji“.“ – rekao je docent Jurić.

 

Kao važan rezultat studije istraživač je istaknuo da se navedenim alatima može dosta pouzdano pratiti i stupanj integracije hrvatskih iseljenika u njemačko društvo, naročito putem analize FB interesa. Pokazalo se da hrvatski iseljenici u Njemačkoj pokazuju najveći interes za učenje njemačkog jezika, što je snažan pokazatelj želje i volje za integracijom u njemačko društvo. U pretragama interesa prva dva mjesta zauzimaju upravo stranice na kojima se može učiti njemački jezik. “Zanimljivi uvidi se dobiju i kada se analizira pogled iz Njemačke. Primjerice Nijemci najviše postavljaju pitanje „Jesu li Hrvati muslimani?“ te drugo po redu intenziteta: Koliko Hrvata prima socijalnu pomoć u Njemačkoj? Zanimljiva spoznaja koju smo uočili je i da raste broj razvoda brakova među hrvatskim iseljenicima u Njemačkoj. Taj trend bilježi kako FB u rubrici „životni događaji“ i „status veze“ tako i alat Google Trends. Kako Google Trends ne bilježi pojmove koji se ne pretražuju u većem opsegu, primjerice pojam „Stjepan Radić“ nije dovoljno pretraživan da bi ga Google indeksirao u Njemačkoj. Tako nam je indikativno i da sam pojam „razvod braka“ za hrvatske iseljenike postaje relevantan pojam pretraživanja jer se očito pretražuje u velikom opsegu”. – rekao je Jurić.

 

Tijekom istraživanja u slučajevima u kojima podaci FB nisu korelirali sa službenim podacima, provjera se vršila dodatnim analitičkim alatima koje nude LinkedIn, Instagram, Twitter i YouTube. „Alate LinkedIna smo koristili kako bismo utvrdili iz kojih profesionalnih oblasti dolaze visokoobrazovani Hrvati u Njemačku te smo uvidjeli da je riječ prvenstveno o STEM području, ekonomiji i liječnicima.“ – istaknuo je Jurić.

Digitalna demografija

 

 

 

WordPress Cookie Plugin by Real Cookie Banner