Najskuplji liječnik i sestra su oni kojih nema

Iseljavanje medicinskih sestara-tehničara

Prema navodima Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara ( HSSMS) Hrvatskoj je i prije ove epidemije nedostajalo 12.000 medicinskih sestara, a prema službenoj statistici, u inozemstvo je samo od 2013. do 2018. izravno iz sustava otišlo 3.180 medicinskih sestara i tehničara, najčešće u Njemačku.

 

No, i puno ranije je uočen odlazak iz Hrvatske medicinskog osoblja, pa je tako u periodu od 2009. do 2013. iselilo, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 4.279 medicinskih sestara (HZZ, 2013.). Navedeni se podaci odnose samo na one medicinske djelatnike koji su bili zaposleni u hrvatskome zdravstvenom sustavu, dok broj onih koji su otišli izravno nakon završetka školovanja uopće nije poznat. Dakle, samo iz zdravstvenog sustava iz Hrvatske je u proteklih deset godina otišlo oko 7.500 medicinskih sestara, što je zapravo svaka četvrta med. sestra/tehničar iz sustava koji ih broji oko 28.000 (vidi Mihajlović, 2014).

Ova je pojavnost najizraženija u velikim bolničkim sustavima, naročito kliničkim bolničkim centrima dok se u općim i županijskim bolnicama kadrovski nedostaci ove struke najčešće kreću između 10 i 35 posto.

Kao razlog svog nezadovoljstva, koje je jedan od glavnih motiva odlaska, medicinske sestre izražavaju teške uvjete rada zbog nedovoljnog broja zaposlenih i nezapošljavanju novih sestara, nemogućnosti napretka u struci prema razini obrazovanja i radnom iskustvu, brojne odrađene neplaćene prekovremene sate, zamor i iscrpljenost … Do sada je šest istraživanja potvrdilo ove motive za iseljavanjem medicinskih djelatnika.

Osim medicinskih sestara, i drugo zdravstveno osoblje proteklih godina u znatnoj mjeri napušta Hrvatsku. Otišlo je, tako, i više od tisuću tehničara iz područja fizioterapije, dentalne medicine i dr., kao i primalja, dok istovremeno i sve druge komore izvještavaju o povećanom broju izdanih potvrda o stečenim pravima potrebnim za rad u inozemstvu (HKM, HKP, HKDM, 2109.).

Rezultati istraživanja Jurić i Koturić-Čabraja (2020) su pokazali da je povećan i broj prekvalifikacija u zanimanjima zdravstvene njege. Anketa je provedena na pet zagrebačkih učilišta koji organiziraju i provode programe za obrazovanje osoba starijih od 18 godina na 105 ispitanika. Sva učilišta pokazuje da se broj polaznika od 2013. povećao za 50%. Najveći udio čine njegovatelji, gerontodomaćice i dadilje čiji je glavni cilj prekvalifikacije odlazak na rad u inozemstvo.

Istraživanje među učenicima Srednje škole za medicinske sestre u Splitu pokazuje kako su učenici već tijekom procesa srednjoškolskog obrazovanja svjesni nepovoljnog položaja medicinski sestara u Hrvatskoj. Sukladno tome imaju negativan stav prema zapošljavanju u RH odnosno pozitivan stav prema odlasku u inozemstvu (Troskot, Prskalo, Banović, 2019).

 

 

Iseljavanje liječnika

Prema podacima Atlasa hrvatskog liječništva (2020) iselilo je više od tisuću liječnika specijalista, a još ih je 940 u odlasku – tražili su ispisnicu.

Slika 1. Broj liječnika u inozemstvu po županijama 2020. (Izvor: Atlas hrvatskog liječništva (2020)

Hrvatski zdravstveni sustav će pak do 2025. godine umirovljenjem ili iseljavanjem izgubiti još 2.700 liječnika prema procjenama Hrvatske liječničke komore. Kada uzmemo u obzir da je u Hrvatskoj 2020. godine ukupno 14.094 liječnika, ove brojke tek u kontekstu postaju alarmantne.

Slika 2. Iseljavanje liječnika po godinama 2013 – 2020. (Izvor: Atlasa hrvatskog liječništva (2020)

Naročito je zanimljivo da je prosjek godina iseljenih liječnika 36 godina, a da je prosjek godina svih liječnika u sustavu blizu 50. Zabrinjavajuće je da pak ne iseljavaju samo mladi liječnici jer se iz Atlasa liječništva vidi da je prosjek godina liječnika u odlasku, njih 940 – 48 godina. Dakle, tu je riječ o liječnicima s iskustvom, koji su svi specijalisti (Markovic Huljev, 05.11.20, HRT, Puls).

Brojni liječnici svjedoče da na tjednoj osnovi dobivaju pozive agenata iz njemačkih, švedskih i francuskih bolnica s ponudama za preseljenjem.

Kada uzmemo u obzir koliko je liječnika iselilo ili se priprema za taj čin ove godine (14%) te da u idućih pet godina u mirovinu odlazi 2.255 liječnika što je 15% od ukupno danas zaposlenih u zdravstvu dolazimo do zaključka da ćemo za pet godina izgubiti više od jedne trećine svih liječnika u Hrvatskoj.

No, ovdje treba uzeti u obzir i činjenice da potrebe u hrvatskom zdravstvu rastu iz godine u godinu kao posljedica povećane potrebe za zdravstvenim uslugama uslijed produljenja životnog vijeka, kao i sve većeg apsolutnog i relativnog rasta broja građana starijih od 65 godina. Hrvatska je 2019. imala više od 800 tisuća stanovnika starijih od 65 godina, no, zbog sve većeg povratka umirovljenika iz tzv. „gastarbajterske ere“ vrlo brzo će biti milijun.

Novi zabrinjavajući fenomen je eksponencijalni rast odlazaka tek svršenih liječnika, odmah nakon diplome. Prema specijalizacijama, u inozemstvo je otišlo najviše specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, a zatim slijede psihijatri, ginekolozi, radiolozi, internisti i ostale specijalizacije.

Kadrovski je ipak najugroženija primarna zdravstvena zaštita u kojoj već sada nedostaje 204 obiteljska liječnika, 75 pedijatara i 103 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Liječnika obiteljske medicine je u Hrvatskoj ukupno 2142, ali je trećina njih u starosnoj dobi iznad 60 godina. U vlastitim resursima pak nije školovan kadar koji bi ih mogao nadomjestiti (Markovic Huljev, HRT, 05.11.20).

Kao glavni motiv iseljavanja liječnika, HLK navodi loše uvjete rada, nemogućnost napredovanja i loši međuljudski odnosi (Liječničke novine, 2020).

 

 

 

Potražnja kvalificirane radne snage u sektoru zdravstva u razvijenim zapadnim zemljama

Osim podataka o dosad iseljenim zdravstvenim djelatnicima, dodatno zabrinjavaju i podaci o potražnji kvalificirane radne snage u sektoru zdravstva u razvijenim zapadnim zemljama. Tako će, prema različitim projekcijama, u idućih 15 godina samo Njemačkoj trebati čak pola milijuna novih radnika u zdravstvenom sustavu. Prema Njemačkom ekonomskom institutu u Kölnu, samo će za bolničku skrb u toj zemlji do 2035. godine nedostajati više od 300.000 medicinskih sestara (STATISTA.de, Bedarf an Pflegekräften in Deutschland bis 2035).

U zdravstvenom sektoru EU se za razdoblje do 2025. godine očekuje porast od 1,8 milijuna radnih mjesta (porast od 8,1 % u usporedbi s trenutnim stanjem). U istom se pak razdoblju očekuje da će 50 % zdravstvenih djelatnika u Europskoj uniji otići u mirovinu ili napustiti sektor zdravstva stvarajući 11,6 milijuna radnih mjesta što je više nego u bilo kojem drugom sektoru.

Zdravstveni sustav u cijeloj Europi je suočen s demografskim starenjem kako osoblja tako i korisnika. Time je sve veća potražnja za zdravstvenim potrebama i njegom. Razvijene zemlje EU rješavaju problem nedostatka useljavanjem zdravstvenih radnika. S druge se pak strane u zemljama iz kojih zdravstveni radnici iseljavaju osjećaju negativne posljedice a tijekom pandemije i zdravstvene krize.

Ovaj primjer je možda i ponajbolji kao prikaz kako u odnosu centra i periferije nema fair-playa. Ipak, za nedostatak medicinskih djelatnika ne može se tako olako samo okriviti „druge“. Hrvatska je službena politika imala dovoljno vremena pripremiti se za ovakav razvoj događaja, budući je poznato da je iz svih članica tzv. nove Europe u godinama po punopravnom članstvu u EU došlo do velikog odljeva zdravstvenog osoblja. Nije trebalo čekati da nam oni „nestanu“, nego je proaktivno trebalo stvarati nova radna mjesta i obrazovati nove generacije. Što je pak hrvatska politika učinila? Uvela je zabranu dodatnog zapošljavanja u državnim i javnim službama. A što čini danas kada znamo da nam je ovaj kada prijeko potreban? Upisano je manje medicinskih sestara nego prošle godine (vidi Popis MZO, 2020).

Ovdje treba uzeti u obzir i nezadovoljstvo samih građana iznimno visokim odbijanjima doprinosa za osnovnu medicinsku skrb, koja iznosi čak 18% bruto plaće, što je među najvišim stopama u EU. Kako pak imamo sve manje radnog stanovništva a sve više umirovljenika, jasno je da će opterećenje na plaće i dalje rasti.

Izvor: Tado Jurić, Najskuplji liječnik i sestra su oni kojih nema, Medix 2020.

0 comments on “Najskuplji liječnik i sestra su oni kojih nemaAdd yours →

Leave a Reply

Your email address will not be published.

WordPress Cookie Plugin by Real Cookie Banner