EU – iseljenički val

Glavna obilježja stanovništva Hrvatske danas

 

“Stanovništvo Hrvatske danas karakteriziraju smanjujući fertilitet, prirodna depopulacija, emigracijska depopulacija i izrazito starenje stanovništva.   Navedeni procesi traju dosta dugo, tako da se može govoriti o vrlo nepovoljnome demografskom razvoju stanovništva Hrvatske.”

 

Sudeći po analitičkim pokazateljima (DZS, 2019), stanovništvo Hrvatske obilježava izrazito duboka starost, najnepovoljniji tip dobnog sastava prema upotrijebljenoj klasifikaciji. Očigledno je da do punog izražaja dolazi demografski momentum  i promjena u dobnom sastavu u smjeru daljnjeg starenja stanovništva (Wertheimer-Baletić, 1997). Međutim, slijedom kauzalnosti općerazvojnih i demografskih procesa doći će do umnožavanja negativnih posljedica u gotovo svim područjima društvenog života Republike Hrvatske.

Dugotrajna depopulacija donijela je već sada mnoge negativne posljedice, poput smanjenja jezgre stanovništva koja stvara nove naraštaje, smanjenja radno aktivnoga stanovništva te povećane potrebe za skrbi ostarjeloga stanovništva, dok će se u budućnosti svi ovi nepovoljni demografski trendovi još više intenzivirati.

Paralelno s ovim procesima, produljenjem očekivane životne dobi u Hrvatskoj na 80 godina za žene i 73 za muškarce stanovništvo sve brže stari. Prosječna se starost stanovništva s 30,7 godina prije šezdesetak godina povisila na 41,7 godina. U dobi od 60 i više godina danas je više od četvrtine stanovnika Hrvatske (26%), a već u sljedećim godinama je za očekivati da bi to mogla biti čak trećina stanovništva. Usporedbe radi prije pedesetak godina taj je udio iznosio 12% (see croatia.eu; DZS 2019). Istodobno, stanovništvo u osnovnoškolskoj dobi danas čini tek 15% ukupne populacije, a početkom 1960-ih taj je udio bio 27%.

S procesom starenja stanovništva usko je vezana prirodna depopulacija, odnosno smanjenje stanovništva zbog više umrlih nego rođenih, te pad prosječnoga broja djece po ženi u fertilnoj dobi (1,4).

 

 

EU – migracijski val

Vrlo slični probemi postoje i na razini cijele EU. Ipak,  ne treba zanemariti činjenicu su to zemlje koje imaju znatno veći bruto društveni proizvod (Njemačka, Švedska, Austrija etc.) i lakše se mogu nositi s posljedicama tog razornog procesa.

No, za razliku od većine EU zemalja Hrvatska ima još jedan važan problem koji utječe na starenje stanovništva – iseljavanje mladih.

Otkako je 2013. postala članicom EU, Hrvatsku godišnje napušta u prosjeku 50 tisuća ljudi (podaci od 2015-2020) – uglavnom mladih između 20 i 39 godina. Od 2013. dolazi do pojačanog iseljavanja Hrvata u Njemačku ili do trećeg vala iseljavanja u tu zemlju, tzv. EU-iseljeničkog vala. Prvi val je bio tijekom 1960-ih i 1970-ih godina, a drugi tijekom Domovinskog rata.

Iseljavanje kakvom svjedoče građani RH se rijetko može pronaći negdje drugdje u EU. Hrvati u usporedbi s ostalim „iseljeničkim nacijama“ uz Bugare stoje najlošije. Hrvatska u prvoj polovici 2019. procentualno uz Bugare imaju najviši stupanj iseljavanja od svih članica u EU. Primjerice Hrvata iseljava u Njemačku više nego Mađara čak i u apsolutnom broju, a Mađari su tri puta višeljudnija nacija od Hrvata ( vidi EUROSTAT 2019 ili BAMF, 2019.). Što se tiče bilance povratka u Hrvatsku i iseljavanja iz Hrvatske u Njemačku i ovdje vidimo još jedan negativan trend, a to je da Hrvatska od svih članica EU ima najlošiji omjer povratka i novog doseljavanja u Njemačku, tzv. demografsku bilancu. Kada uzmemo sve parametre u obzir: a) brojnost Hrvata, b) broj iseljenih i c) broj povratnika i te parametre usporedimo sa svim drugim članicama EU vidimo da Hrvatska stoji najlošije u EU, čak lošije i od Bugarske koja u ovim trendovima prednjači od 2010.

Tablica 3. Bilanca kretanja stanovništva Hrvatske 2011. – 2020.

Bilanca napomena
 

84.889 – pad prirodnim putem

 

(Godišnje se rađa u prosjeku 37.000 djece, a umire 51.000) (prema DZS)
Iseljenih: 370.000

 

Iseljenih:

310.000 u Njemačku

20.000 u Irsku

20.000 u Austriju

20.000 u ostale zemlje

 

Povratnika: 35.000 – s hrvatskim državljanstvom Ukupno doseljenih

iz inozemstva = 125.000 (DZS)

(jedna trećina s hrvatskim državljanstvom)

Prirodna i emigracijska depopulacija = 454.889

 

Izvor: Jurić, Tado, Zakašnjela modernizacija kao potisni faktor iseljavanja iz Hrvatske: Dihotomija centar – periferija, u: Sopta M., Trošenj T. (ur.): Hrvatska izvan domovine IV, Zagreb 2022. (u objavi)

 

 

Udjeli hrvatskih građana koji se iseljavaju iz Hrvatske prema podacima DZS-a u broju hrvatskih državljana i onih kojima je Hrvatska zemlja porijekla, prema podacima šest europskih država, variraju u velikom rasponu, od 6 do čak 81 posto.[1] Iz grafikona gore uočljivo je odstupanje hrvatske statistike za EUROSTAT-om za čak 40 %.

Budući je iseljavanje hrvatskih građana najintenzivnije u Njemačku od ulasku u EU[2], ovdje ćemo se osvrnuti na njemačke službene podatke. Naime, ne samo da su hrvatske procjene upitne, nego su i njemačke statistike manjkave, i to kako useljavanja iz Hrvatske tako i iseljavanja iz Hrvatske. Poseban problem leži u činjenici da Njemačka statistika ne broji osobe koje se useljavaju ili iseljavaju, nego „slučajeve“ useljavanja i iseljavanja.[3] Čini se da se tijekom jedne godine veliki broj građana Hrvatske useli u Njemačku, ali se iz nje i iseli, i/ili se dio hrvatskih građana višekratno tijekom godine useljava i iseljava iz Njemačke.[4] Potvrda ovoj dinamici dolazi i od broja odseljenih iz Njemačke. Prema njemačkim podacima, prema Hrvatskoj se 2018. iselilo 25.906 osoba koje nisu Nijemci prema nacionalnosti.[5] S druge strane, ukupni broj useljenih u Hrvatsku tijekom 2018. iznosi 26.029, a iz same Njemačke 3.232.[6] Ovakva razlika se može samo objasniti uz češće i ažurnije prijavljivanje i odjavljivanje hrvatskih građana u Njemačkoj nego u Hrvatskoj.

Razlike u podacima o migraciji unutar EU nastaju očito zbog načina registracije doseljavanja i njihove rokove kao i načina prijave i odjave prebivališta. Po svim uočenim karakteristikama useljenici očito imaju više poticaja registrirati se u državi u koju se useljavaju, jer tamo očekuju zaposlenje, plaćaju poreze i ostvaruju socijalna prava. Ovaj će problem neupitno postojati i dalje, sve dok se ne promijene načini registracije prebivališta kako na razini Hrvatske tako i na razini Europske unije[7] i dok Hrvatska ne uvede Registra stanovništva.[8]

 

 

Reference:

 [1]  Wertheimer-Baletić, 2004.

 [2]  Friganović i Šterc, 1993; Gelo i dr., 2005; Živić i dr., 2005, Nejašmić, 2013 etc., Akrap 2015 etc.).

 [1]  Dario, Pavić, Ivanović, Ida (2019). Razlike u prikupljanju migracijskih podataka: usporedba Hrvatske i odabranih europskih zemalja, Migracijske i etničke teme, travanj 2019, broj 1: 7–32, 2019:25.

 [2]  Tado Jurić, Tado (2017). Suvremeno iseljavanje Hrvata u Njemačku: uzroci, motivi i karakteristike, u: Migracijske i etničke teme, Vol. 33 No. 3, 337-371

 [3]  S. Ruehl, S. (2009). Germany, u: H. Fassmann, U. Reeger, i W. Sievers (ur.). Statistics and Reality: Concepts and Measurements of Migration in Europe. Amsterdam: Amsterdam University Press, 131–150.

 [4]  Pavić, D., Ivanović, I., n.dj.,  2019:25

 [5]  DESTATIS (2019), https://www.destatis.de/DE/Home/_inhalt.html

 [6]  Pavić, D., Ivanović, I., n. dj. 2019:25.

 [7]  Pavić, D., Ivanović, I., 2019:27.

 [8]  Tado Jurić, Razvoj pomoćne metode procjene broja stanovnika: Potrošnja vode kao indikator depopulacije (u objavi)

 [9]  Wertheimer-Baletić, 2004.

 [10]  Friganović i Šterc, 1993; Gelo i dr., 2005; Živić i dr., 2005, Nejašmić, 2013 etc., Akrap 2015 etc.).

Jurić, Tado, Zakašnjela modernizacija kao potisni faktor iseljavanja iz Hrvatske: Dihotomija centar – periferija, u: Sopta M., Trošenj T. (ur.): Hrvatska izvan domovine IV, Zagreb 2022. (u objavi)

Jurić, Tado, Razvoj pomoćne metode procjene broja stanovnika: Potrošnja vode kao indikator depopulacije, 2021. (u objavi)

0 comments on “EU – iseljenički valAdd yours →

Leave a Reply

Your email address will not be published.

WordPress Cookie Plugin by Real Cookie Banner